Problemi s vidom i kontaktne leće

Prije nego počnemo pričati o greškama vida, pogledajmo kako kontaktna leća utječe na djelovanje oka i kako ispravlja refrakcijske greške oka.

Oko s urednom refrakcijom naziva se emetropno oko (normalno oko). U takvom oku se paralelne zrake svjetlosti sijeku u žarištu (jednoj točki) na mrežnici. Tamo se obavlja pretvorba u električne živčane impulse koje naš mozak onda pretvara u sliku. Emetropno oko ne treba nikakvu dodatnu dioptriju kako bi izoštrilo sliku udaljenog ili bliskog predmeta.

Ponekad se pak zrake sijeku ispred ili iza mrežnice, zbog čega na mrežnici nastaje nejasna slika. Govorimo o refrakcijskim greškama oka. Kontaktne leće dakle ispravljaju te greške i omogućavaju pravilan odaziv mrežnice na svjetlost. Odabir kontaktnih leća zavisi od vrste refrakcijske greške oka. Dioptrija zapravo govori u kojoj mjeri se kontaktna leća odaziva na svjetlost ili drugim riječima – optičku jakost neke leće. Viša dioptrija znači jaču kontaktnu leću.

djelovanje kontaktnih leca

Najčešća refrakcijska greška oka je kratkovidnost ili miopija. Ljudi koji pate od miopije vide predmete smještene bliže oku jasnije nego daleke predmete – tu je slika nejasna ili mutna. Kontaktne leće za ispravljanje ove greške na sredini su tanje nego na rubovima (udubljena leća). Kratkovidnost korigiramo lećama minus (-) dioptrijom. To su konkavne ili rastresne leće. Ovakva leća lomi svjetlost prema vani, a time se omogućuje zrakama svjetlosti da dođu sve do mrežnice i tamo projiciraju jasnu sliku.

Druga najpoznatija refrakcijska greška je dalekovidnost ili hipermetropija. Ljudi, koji pate od hipermetropije vide udaljene objekte oštrije, dok su im bliski objekti mutni. Kontaktne leće za ispravljanje ove greške na sredini su deblje, a na rubovima tanje (površina takve leće je izbočena prema van). Dalekovidnost korigiramo lećama plus (+) dioptrijom. To su sabirne ili konveksne leće.

Komentari

Dodaj komentar