Kratka povijest kontaktnih leća i Otto Wichterle
Iako je ustaljeno
mišljenje kako su kontaktne leće izum modernog doba, njihovi počeci sežu
još u doba Leonarda da Vincija. Već početkom 16. stoljeća Leonardo da Vinci
spominje prvo idejno rješenje - zamisao korekcije vida dodatkom kontaktnog
materijala na rožnicu.
Početkom 19. stoljeća Thomas Young autor
je temeljene zamisli o kontaktnoj leći - konstruirao je čašicu za oko
ispunjenu tekućinom (eksperiment: pokušaj zamjene rožnice drugom lećom).
1888. godine fiziolog Adolf Eugen Fick konstruira staklenu kontaktnu ljuščicu
koja direktnim postavljanjem na oko ispravlja greške vida te se smatra prvom
dioptrijskom korekcijom.
Važniji preokret u dizajniranju mekih
leća napravio je češki kemičar Otto Wichterle . Početkom
šezdesetih godina dvadesetog stoljeća kreirao je nove, napredne materijale.
Wichterle (1913 -
1998 ) smatra se izumiteljem mekih kontaktnih leća, osnovao je Institut za
makromolekularnu kemiju te bio član Češkoslovačke akademije znanosti.
1954. godine Wichterle i njegov suradnik Drahoslav Lim su predložili
ekspertima na polju medicinske plastike da koriste plastiku umjesto metalnih
materijala za orbitalne implantate, jer plastika bolje simulira živo tkivo.
Otkrili su i stabilni transparentni gel polihidrokisetil - metakrilat (PHEMA)
koji apsorbira 38.6 % vode ali je propustljiv za nutrijente i metabolite.
1956. godine testirali su svoje prve kontaktne leće (zbog velike težine
i lomljivosti materijala nisu bili uspješni). PHEMA materijal, koji je bio
mehanički nestabilan uspješno su modificirali kserogelom koji se može
hidratizirati bez utjecaja na njegove fizičke karakteristike - to je
rezultiralo u polimeru hidroksietil metakrilat (HEMA) gelu mekih kontaktnih
leća.
Do pojave prvih mekih leća u nekim je zemljama došlo u
1960-ima.
1995. godine proizvedene su jednodnevne kontaktne leće
koje su zbog svoje praktičnosti najzastupljenije na tržištu.
Procjenjuje se da danas više od 150 milijuna ljudi diljem svijeta koristi
kontaktne leće!
Komentari